Daniel Maestro1,*, Arzija Pašalić 2, Aida Ramić-Čatak 1, Zarema Obradović 2
1 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
2 Univerzitet u Sarajevu – Fakultet zdravstvenih studija, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
*Dopisni autor: Daniel Maestro, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, email:d.maestro@zzjzfbih.ba
DOI: https://doi.org/10.17532/dzn.2023.021
Pravilnom pripremom hrane moguće je spriječiti većinu hranom prenosivih bolesti. Značajni napori uloženi u usaglašavanje legislative na širim geografskim područjima, rezultovali su formiranjem općeprihvaćenog stava da je većina kupljenih namirnica sigurna za konzumiranje. Međutim, neophodno je da potrošači nastave dobre prakse rukovanja, pripremanja i čuvanja namirnica u domaćinstvima. Ovo istraživanje je provedeno kao presječna, deskriptivno-analitička i eksperimentalna studija u periodu novembar 2020. – juli 2021. godine. Mikrobiološka analiza briseva je provedena u akreditovanoj laboratoriji Odjela za mikrobiološku analizu namirnica, voda i predmeta opšte upotrebe pri Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. U domaćinstvima je uzorkovano po 7 briseva radnih površina i pribora u kuhinjama (n = 2681) u skladu sa smjernicama standardne metode BAS EN ISO 18593:2019 – Horizontalne metode za uzimanje uzoraka sa površine. U više od polovine domaćinstava (61,5%) izolovane su ciljane bakterije u vrijednostima iznad referentnih. Najveća odstupanja u bakteriološkoj ispravnosti utvrđena su na radnim površinama u kuhinjama (45,8%), daskama za rezanje (34,1%) i slavinama (34,1%). Staphylococcus aureus je izolovan u 153, Enterobacteriacea u 151, a aerobne bakterije u 286 domaćinstava. Prema kategorizaciji ukupnog rizika, 17% domaćinstava na području Kantona Sarajevo spada u kategoriju visokog rizika od hranom prenosivih bolesti u svojim domaćinstvima. Obzirom da javnost nije upoznata sa rizikom u kojem se nalazi, smatramo da je što hitnije potrebno poduzeti korake u podizanju kolektivne svijesti o javno-zdravstvenom značaju sigurnosti hrane u domaćinstvima.
Ključne riječi: sigurnost hrane; domaćinstva; hranom prenosive bolesti; javnozdravstveni značaj.