Zarema Obradović*
Univerzitet u Sarajevu-Fakultet Zdravstvenih studija
*Dopisni autor: Zarema Obradović,Univerzitet u Sarajevu-Fakultet Zdravstvenih studija, Sarajevo Bosna i Hercegovina, email: zarema.obradovic@fzs.unsa.ba
DOI: https://doi.org/10.17532/dzn.2023.001
Sažetak
Međunarodnim zdravstvenim propisima 2005 (IHR), vanredna situacija za javno zdravlje od međunarodnog značaja definira se kao „vanredni događaj za koji je utvrđeno, kako je predviđeno ovim Pravilnikom: (i) da predstavlja rizik za javno zdravlje drugih država kroz međunarodno širenje bolesti i (ii) da potencijalno zahtijeva koordiniran međunarodni odgovor” Takvi događaji mogu biti prirodne katastrofe i katastrofe koje je stvorio čovjek. Katastrofe mogu biti izazvane epidemijama ili pandemijama zaraznih bolesti, radijacijom, hemijskim incidentima , a mogu biti i prirodne pojave kao što su zemljotresi, poplave, suše, uragani. Njihova zajednička karakteristika je da se mogu javiti na svakom mjestu i u svako vrijeme te da remete normalan život i uobičajeni način funkcionisanja društva. Sve katastrofe su posebno veliki izazov za sektor zdravstva, iako zahtijevaju i uključivanje drugih sektora i profesionalaca kao što su vatrogasci, policija,spasioci, građevinski radnici, volonteri itd. U katastrofama su zdravstveni radnici izloženi različitim rizicima, a najznačajniji su: rizik da izgube život ili budu povrijeđeni, rad sa ograničenim resursima (kadar, prostor, oprema, sredstva za rad), produženo radno vrijeme, nepostojanje uslova za održavanje higijene, ishrana i odmor. Tokom obavljanja svojih poslova zdravstveni radnici su izloženi raznim opasnostima te je važno da brinu o svom zdravlju i vlastitoj zaštiti što je preduslov da mogu pomoći drugim osobama. Kako bi se pripremili i adekvatno odgovorili izazovima u nekim budućim katastrofama potrebno je da zdravstveni radnici budu obučeni i maksimalno moguće pripremljeni za sve pretpostavljene situacije.
Ključne riječi: katastrofe, zdravstvena zaštita, pripremljenost