Emina Smajić*1, Aleksandra Pašić 2
1Poliklinika Agram Sarajevo
2Klinička Biohemija sa Imunologijom KCUS
*Dopisni autor: Smajić Emina, Poliklinika Agram Sarajevo, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, email: emina_colic@hotmail.com
DOI: https://doi.org/10.17532/dzn.2023.032
Sažetak
Uvod: Upravljanje medicinskim laboratorijem ima mnogo izazova kako u stručnim tako i u upravljačkim pitanjima. Prilikom kreiranja zdravstvene politike Europske unije velika pažnja se posvećuje sigurnosti pacijenta tokom pružanja zdravstvene zaštite. Svjedoci smo da je pojava pandemije Covid-19 jedna od najtežih kriznih situacija s negativnim utjecajem na život u svim zemljama svijeta. Zdravstvena kriza često zahtijeva uspostavljanje ravnoteže između zdravstvene zaštite i oskudnih resursa, gdje se najvažnije ogleda rukovodstvo menadžmenta. Cilj istraživanja je ukazati na značaj kriznog menadžmenta u medicinskim laboratorijama i prikazati najčešće korištene strategije.
Materijal i metode istraživanja: Autori su napravili strukturiranu analizu relevantnih informacija predstavljenih u radovima naučnih časopisa i konferencija, službenim izvješćima organizacija koje imaju ulogu u upravljanju zdravstvenim krizama. Specifične ključne riječi ili fraze korištene za upite spomenutih izvora uključuju: zdravstveni menadžment, zdravstvena zaštita, zdravstvena kriza, Covid-19.
Rezultati: Voditelji laboratorija moraju posjedovati znanje o međuovisnosti kriza samog zdravstvenog sistema, kriza unutar određene zdravstvene organizacije i krize koja se dešava u društvu (panedmija) gdje se očekuje da zdravstveni sistem odgovori učinkovito sa svim raspoloživim kapacitetima. Pandemija COVID-a bacila je u središte pažnje laboratorijsku medicinu, pokazujući koliko je zapravo laboratorijska dijagnostika značajna u kriznim situacijama. Stoga, načela upravljanja rizikom treba smatrati sastavnim dijelovima laboratorija u osiguravanju kvalitete i sigurnosti. Ključni elementi za učinkovit krizni menadžment koji podrazumijeva visokokvalitetnu zdravstvenu zaštitu i dobro opremljeno medicinsko laboratorijsko osoblje, zahtijeva od voditelja laboratorija da se usredotoče na strateško planiranje, komunikaciju i brzo djelovanje.
Zaključak: Uspješno upravljanje krizama u medicinskim laboratorijama mora uključivati vještine iz različitih područja stručnosti i znanja, čineći složen fenomen za planiranje i provedbu akcija. Dobra organizacija je ključna kako bi se donijele odluke koje će smanjiti uticaj nastale krize u različitim dimenzijama.
Ključne riječi: zdravstveni menadžment, kriza, medicinska laboratorija.