Dženan Pleho*1, Amra Mačak Hadžiomerović 2, Arzija Pašalić 2, Bakir Katana2, Amila Jaganjac2
1 JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, CBR Centar, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
2 Fakultet zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
*Dopisni autor: Dženan Pleho, JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, CBR Centar, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, email:dzenanpleho@hotmail.com
DOI: https://doi.org/10.17532/dzn.2023.022
SAŽETAK
Uvod: Mišićno-koštani poremećaji uzrokovani radom (engl. Work-Related Musculoskeletal Disorders – WRMSDs) najčešća su oboljenja povezana s radom, a opisuju širok dijapazon degenerativnih i upalnih stanja. WRMSDs pogađaju milione radnika na području cijele Evrope i svijeta, a sami poslodavci zbog njihovih posljedica troše milijarde eura. Zdravstvo kao poseban sektor ima jednu od najvećih prevalenci radom uzrokovanih mišićno-koštanih poremećaja (MKP) u svijetu daleko ispred građevinarstva, rudarstva i proizvodnje.
Ispitanici i metode: U istraživanje bilo je uključeno 177 zdravstvenih profesionalca oba spola koji su svojim radom aktivno uključeni u pružanje zdravstvenih usluga, kategorizirani prema životnoj dobi i vrsti radnih zadataka koje obavljaju u različitim položajima tijela u okviru svojih stručnih službi. Instrumenti koji su se koristili u istraživanju su standardizirani holandski upitnik za MKP (Dutch Musculoskeletal Discomfort Questionnaire – DMQ), standardizirani upitnik za procjenu indeksa radne sposobnosti (Work Ability Index – WAI) i ergonomski interventni program. Istraživanje je trajalo od januara 2021. do oktobra 2021. godine.
Rezultati: Najveća učestalost MKP povezanih s radom kod zdravstvenih profesionalaca prije i poslije provođenja ergonomskog interventnog programa bila je u području vrata (83,1% prije, 64,9% poslije), u regiji gornjeg dijela leđa (71,8% prije, 56,5% poslije) te u regiji donjeg dijela leđa (68,4% prije, 55,9% poslije). Prosječna vrijednost indeksa radne sposobnosti prije uvođenja ergonomskog interventnog programa iznosila je 35,44±8,59, dok se poslije provedenog ergonomskog interventnog programa statistički signifikantno povećala i iznosila je 38,40±7,30.
Zaključak: Ergonomski interventni program je utjecao na smanjenje učestalosti MKP uzrokovanih radom, i povećanje radne sposobnost zdravstvenih profesionalaca.
Ključne riječi: Ergonomski interventni program, mišićno-koštani poremećaji uzrokovani radom, zdravstveni radnici.