Sandra Bošković*
Katedra za sestrinsvo Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilišta u Rijeci
*Dopisni autor: Sandra Bošković, Katedra za sestrinsvo Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska, email:sandra.boskovic@uniri.hr
DOI: https://doi.org/10.17532/dzn.2023.010
Sažetak
Sociološko poimanje profesionalizacije zanimanja najdetaljnije objašnjava da zanimanje postaje profesija onda kada osobe koje se bave istim posjeduju monopol nad određenim dijelom znanja zasnovanih na znanstveno utemljenim dokazima i etičkim načelima, a time i jasno definiranu prepoznatljivost u društvu.
Zdravstvena njega, kao dio procesa liječenja i skrbi, isključivo je i jedinstveno pravo samo medicinske sestre/tehničara i osnovno je područje njihova rada. Realni i znanstveno utemeljeni dokazi u praksi utemeljeni na etičkim načelima preduvjeti su razvoja vrijednosti i standarda u području djelovanja profesije sestrinstva.
Posljednjih dvadesetak godina sestrinstvo u Hrvatskoj se značajno obogatilo doktorima znanosti. Svakim danom u RH postupno se povećava broj magistara sestrinstva koji brane svoje doktorske disertacije, ali i pristupnika na doktorskim studijima i u Hrvatskoj i u Europskoj uniji. Sve veći broj doktora znanosti u sestrinstvu napreduju u znanstveno nastavna znanja docenata, izvanrednih profesora s ciljem uključivanja u daljnje obrazovanje struke i razvoja znanosti u sestrinskoj profesiji.
Iako je danas sestrinstvo znanstvena disciplina utemeljena na verificiranim znanstvenim dokazima još uvijek se rezultati istraživanja rijetko implementiraju u sestrinsku praksu. Razlozi tome su višestruki, od nedovoljnog broja medicinskih sestara doktora znanosti u zdravstvenim sustavima, organizaciji procesa rada, nezadovoljavajuće uporabe postupaka u zdravstvenoj njezi utemeljenih na znanstvenim dokazima, ograničenih istraživačkih kompetencija medicinskih sestara / tehničara u kliničkom okruženju, odnosno nedovoljnom razvoju kulture istraživanja među medicinskim sestrama u praksi.
Sestrinstvo kao profesija počiva na obrazovanoj medicinskoj sestri/tehničaru koji mogu i moraju moći ponuditi znanstveno utemeljenje za svaki postupak primijenjen u svrhu samo jednog cilja-pružanja najbolje moguće zdravstvene njege i dobrobiti pacijenta.
Ključne riječi: znanost, sestrinstvo, profesija, Hrvatska